Neverovatna tehnologija: Koristi sunčevu svetlost za razlaganje opasnih PFAS ili večnih hemikalija
Međunarodni tim naučnika razvio je novi katalizator, supstancu za ubrzavanje hemijskih reakcija, koji koristi sunčevu svetlost za razlaganje takozvanih večnih hemikalija (perfluoroalkilne i polifluoroalkilne supstance ili PFAS). Ove opasne hemikalije rasprostranjene su u životnoj sredini i akumuliraju se u ljudskom telu, a dugoročni efekti na ljudsko zdravlje nisu poznati, saopštio je Univerzitet u Batu.
Oni se nadaju da bi ova tehnologija u budućnosti mogla da se proširi i koristi za detektovanje ili uklanjanje ovih postojanih hemikalija iz životne sredine.
U radu objavljenom u žurnalu RSC Advances, autori izveštavaju o prototipu katalizatora na bazi ugljenika koji se lako pravi i koji bi mogao da se koristi za razlaganje polifluoroalkilnih supstanci (PFAS), grupe vodoodbojnih i neverovatno stabilnih hemikalija koje se koriste u proizvodima u rasponu od tiganja sa nelepljivim premazom do šminke.
Pošto su PFAS hemijski veoma stabilne, one se ne razgrađuju prirodno i pokazalo se da se akumuliraju u telu, vodovodnim sistemima, lancu ishrane i širem okruženju. Nije u potpunosti poznato kakve dugoročne efekte imaju na zdravlje ljudi i životnu sredinu, ali su ih neke studije povezale sa povećanim rizikom od raka.
Naučnici sa engleskog Univerziteta u Batu sarađivali su sa kolegama sa Univerziteta u Sao Paulu (Brazil), Univerziteta u Edinburgu (Škotska) i Univerziteta u Svonsiju (Vels) na razvoju fotokatalizatora (katalizatora koji koristi sunčevu svetlost) zasnovanog na ugljenikovom nitridu u kombinaciji sa krutim mikroporoznim polimerom.
Polimer pomaže u vezivanju PFAS za katalizator, koji koristi svetlost da ih razloži na ugljen-dioksid i fluorid, hemikaliju koja se nalazi u nekim pastama za zube.
Prva autorka rada - dr Fernanda C. O. L. Martins - radila je na projektu tokom šestomesečnog boravka na Univerzitetu u Batu u okviru doktorskih studija na Univerzitetu u Sao Paulu.
- PFAS se koriste u mnogim različitim proizvodima, od vodootporne odeće do ruževa za usne, ali se vremenom akumuliraju u telu i u životnoj sredini, sa toksičnim efektima. Naš projekat je kombinovao katalizator na bazi ugljenika koji se lako pravi sa polimerom pod nazivom PIM-1 kako bi razlaganje PFAS bilo efikasnije, posebno pri neutralnoj pH vrednosti, kakva bi se prirodno našla u životnoj sredini – rekla je ona.
Pored upotrebe za razlaganje PFAS, ova tehnologija bi mogla da se koristi i u senzorima za „večne hemikalije“, detektovanjem fluorida koji se oslobađa. Iako je trenutno u fazi prototipa, istraživački tim sada traži industrijske partnere kako bi proširio i optimizovao tehnologiju.
- Trenutno je veoma teško detektovati PFAS, jer je za to potrebna skupa oprema u specijalizovanoj laboratoriji. Nadamo se da bi naša tehnologija u budućnosti mogla da se koristi u jednostavnom prenosivom senzoru koji se može koristiti van laboratorije, na primer za otkrivanje mesta gde postoji povišen nivo PFAS u životnoj sredini – rekao je Frenk Marken, profesor sa Odeljenja za hemiju i Instituta za održivost i klimatske promene Univerziteta u Batu i vođa projekta.
(Telegraf Nauka/University of Bath)
Video: Ključna godina za Nikolu Teslu
Nauka Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.