Laserski snimci otkrivaju 23 skrivena crteža brodova na zidu hrama iz bronzanog doba na Kipru

   
Čitanje: oko 3 min.
  • 0

Pre oko 40 godina, istraživači su pronašli drevne crteže brodova na zidu hrama na Kipru, možda urezane odjednom na samom kraju bronzanog doba, otprilike u vreme kraha bronzanog doba. Zatim je, decenijama kasnije, nova studija otkrila da je previđeno više od dve desetine drevnih crteža.

Godine 2024, istraživači su usmerili laserske skenere sa visokom rezolucijom na zidove drevnog hrama u Kition Katariju. Skeniranje je otkrilo 23 potencijalna broda, skoro nevidljiva golim okom. Takođe, oni nisu urezani u isto vreme, već u rasponu od čak 300 godina.

Dodatni crteži, pak, nisu ni bili predmet potrage. „Nismo očekivali da ćemo ih pronaći — naša namera je bila da skeniramo blokove radi šire studije o zidanju tesanim kamenom i zidarskim praksama iz kasnog bronzanog doba na ostrvu“, rekla je Kerolajn Barns sa Univerziteta Britanske Kolumbije.

Brodovi su bili urezani na južnom zidu hrama 1, koji je gledao na zaliv u kom se verovatno nalazila drevna luka, iako tačna lokacija ostaje nepoznata. Devetnaest brodova je registrovano 1982. godine, a još dva su pronađena na oltaru u hramu 4.

Do tada su već bili oštećeni, a iskopavanja su ih izložila dodatnom udaru vremenskih prilika, što je dovelo do dalje erozije mnogih crteža i kamenih blokova.

U nadi da će bolje razumeti drevno zidarstvo, istraživači sa Univerziteta Sinsinati su koristili laserske skenere visoke rezolucije da bi rekonstruisali blokove u 3D formatu. Blok po blok, otklonili su oštećenja, otkrivajući nešto što je decenijama ostalo neprimećeno: više od 20 drevnih brodova, pri čemu je većinu činilo malo više od nekoliko urezanih linija.

Jedno neočekivano otkriće stiglo je sa malog bloka za popravku koji je dodat hramu oko 150 godina nakon što je ostatak zida sagrađen — i na njemu se nalazio brod. Studija kaže da je ovo ukazivalo da brodovi nisu urezani u jednom događaju, već da su možda dodavani tokom stotina godina.

Istraživači su grupisali brodove u šest kategorija, u cilju poređenja sa širim spektrom prikaza istočnomediteranskih brodova. Pronašli su levantske trgovačke brodove, minojske jedrenjake, hibridne galije verovatno sa obale Karmela i jedan izrazito kiparski hibrid, sve iz različitih perioda, uključujući pre i posle kraha bronzanog doba.

„Termin ‘krah’ često implicira da je sve uništeno i da je počelo iznova mnogo kasnije“, kažu istraživači. Čini se, pak, da su se na Kipru stvari odigrale drugačije, pri čemu su ljudi nastavili da urezuju brodove dok su gradovi na drugim mestima napuštani.

Međutim, zašto prikazivati brodove i zašto je ta praksa opstala? Možemo pretpostaviti da su brodovi i pomorstvo bili uobičajeni deo života i da taj običaj na ostrvu zapravo nikad nije prestao. Praksa urezivanja brodova je potvrđena na Kipru čak i u srednjovekovnom periodu, kažu istraživači.

Rezbarije u hramu 1 su napravljene u visini očiju, tako da liče na siluete brodova usidrenih u blizini, dok su grafiti na oltaru hrama 4 urezani blizu poda. Ovo bi stvorilo iluziju treperenja u oltarskoj vatri, poput broda koji „plovi po treperavoj svetlosti“, kažu autori studije.

Vreme i dalje razjeda ove brodove, koji su verovatno bili urezani na površinama koje sad nedostaju. Iako ne mogu zaustaviti uticaj vremena, istraživači su uzbuđeni što pomažu da se ovo otkriće približi javnosti putem virtuelne rekonstrukcije zidova drevnog hrama.

(Telegraf Nauka/Phys.org)

Video: Centar za promociju nauke dodelio sredstva za projekte popularizacije nauke

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Nauka Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>