
Ruski arheolozi iskopali neverovatno blago – 1.800 srebrnih novčića, skandinavski krst, prstenje, perle...
Ogromna količina srebrnih novčića i nakita iz poslednje četvrtine 10. veka otkrivena je prilikom iskopavanja ekspedicije Instituta tza arheologiju Ruske akademije nauka u Velikom Novgorodu. Do sada su samo tri riznice iz sličnog perioda otkrivene u Novgorodu, a ova četvrta, nazvana Voznesenski, najveća je – ima oko 1.900 predmeta i teška je oko 3 kilograma, saopštio je Institut za arheologiju.
Poređenja radi, prethodne riznice imale su između 11 i 101 novčića i 600 do 811 fragmenata, dodaju oni.

Kako je nekad govorio Valentin Lavrentjevič Janjin, slavni istoričar, otkriće blaga u Novgorodu „uvek je poželjan, ali gotovo nerealan događaj“. Otkriće ove količine novčića i nakita iz prvih decenija postojanja grada je izuzetan događaj, navodi se u saopštenju.
Proučavanje iskopanog blaga tek će biti sprovedeno, ali je njegov naučni značaj za proučavanje rane istorije Novgoroda i stvaranja prvih ruskih država: prisustvo istočnjačkih, vizantijskih i zapadnjačkih novčića u jednoj riznici otkriva trgovačke kontakte koje su imali stanovnici grada. Istovremeno, novčići i nakit pomažu i u rekonstrukciji ceremonijalne ženske nošnje novgorodskog plemstva u vreme vladavine Vladimira I Velikog.

Najveći deo novčića je sa Bliskog istoka i iz centralne Azije. Tu su dirhami iz Arapskog kalifata, zatim novčići iz Samanidskog carstva, kopije dirhama iz Volške Bugarske, sasanidske drahme, denarijusi nemačkog cara Otona I i novčići vizantijskog cara Konstantina VII Porfirogenita. Novčići su korišćeni kao ukrasi, zakačeni za ogrlice ili delove odeće.

Osim novčića, kojih ima oko 1.800, pronađeni su i bronzani privezak, srebrni prstenovi, srebrni dugmići, ukrasi, veliki skandinavski krst, narukvice i minđuše, perle...
Predmeti imaju sličnosti sa drugim riznicama pronađenim u istočnoj Evropi i Skandinaviji.

Jedan od najvrednijih predmeta u riznici je skandinavski krst, koji predstavlja jedan od najranijih hrišćanskih predmeta u Rusiji.

- Arheolozi znaju za nekoliko krstova koji su datirani na drugu polovinu 10. veka: otkriveni su u pogrebnim odajama u Pskovu, Kijevu i Plisneku. Kontekst pokazuje veze između ovih predmeta i društvene elite, ali i vojničko-trgovačkog okruženja. Ovaj krst ukazuje da su se hrišćanski predmeti pojavili u Novgorodu pre neko što je Vladimir zvanično kršten i prihvatio hrišćanstvo – rekao je u saopštenju Nikolaj Makarov, direktor Instituta za arheologiju i potpredsednik Ruske akademije nauka.
On je dodao da je blago otkriveno kao rezultat istraživanja terena pre izgradnje novih zgrada.
(Telegraf Nauka)
Video: Svečana dodela priznanja projektima građanskih naučnih istraživanja
Nauka Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.
Rile
Rusi su po poreklu najvecim delom Vikinzi.
Podelite komentar