• 0

Vreme čitanja: oko 1 min.

Razapet je na krstu pre 1.700 godina: Sad je oživeo zahvaljujući modernoj tehnologiji

Vreme čitanja: oko 1 min.

Stručnjaci uradili rekonstrukciju lica muškarca ubijenog u Britaniji u rimsko doba

  • 0
Kembridžšir Foto: Warren Bourne / Alamy / Alamy / Profimedia

Lice raspetog rimskog roba rekonstruisano je prvi put. Stručnjaci su oživeli čoveka čiji su ostaci pronađeni u Fenstantonu, u Kembridžširu.

Stručnjak za kosti Univerziteta Kembridž Korin Duhig rekla je da je ovo „skoro jedinstveno otkriće“ ranije nepoznato u rimskim naseljima u Britaniji, javio je BBC.

Rekonstruisano lice otkriveno je u programu BBC 4, gde su opisani i delovi njegovog života. Kako se navodi, kada je skelet pronađen utvrđeno je da su ekseri ukucani u njegove pete i da je raspet na krstu.

- Ovaj muškarac imao je tako grozan kraj da se čini da pogled na njegovo lice predstavlja odavanje počasti – rekla je Duhigova.

Pre otkrića u Fenstantonu, ostaci raspetih ljudi iz rimskog doba pronalaženi su samo u Izraelu, rekla je ona.

- Srećna kombinacija dobro očuvanih kostiju i eksera ostavljenog u kosti dozvolio mi je da pregledam jedinstven primer. Na ovaj način ubijene su hiljade ljudi – rekla je Duhigova.

Otkrivene su i druge povrede na telu – postojala je infekcija zglobova na nogama, verovatno zbog lanaca kojima je dugo bio vezan. Pretpostavlja se da je reč o robu iz rimskog vremena. Analiza je otkrila da je ceo život proveo u Kembridžširu i da je najverovatnije imao smeđu kosu i smeđe oči. Bio je fizički radnik, verovatno izvlačio koštanu srž za sveće i sapun iz životinjskih ostataka.

Raspeće je posebno brutalna vrsta egzekucije poznate zbog Isusa Hrista, ali je korišćena vekovima pre i posle toga.

- Bio je mučen, ali je telo onda predato njegovima za normalnu sahranu - kaže Duhigova.

Rekonstrukciju lica uradio je prof. Džo Malins sa Univerziteta Džordž Mejson u SAD.

- Ovo je najinteresantnija lobanja na kojoj sam radio u mojoj karijeri – rekao je on.

Muškarac je u trenutku smrti imao između 25 i 35 godina, a živeo je pre oko 1.700 godina, u 3. ili 4. veku, navode stručnjaci.

(Telegraf Nauka/LiveScience)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Nauka Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>