• 0
 ≫ 

Vreme čitanja: oko 1 min.

Da li su ovako izgledali čovekovi preci? Zanimljiva rekonstrukcija hajdelberškog čoveka

 ≫ 

Vreme čitanja: oko 1 min.

Da bi rekonstruisali lik hajdelberškog čoveka, Kristina Papageorgopulo i njene kolege sa Trakijskog univerziteta Demokrit koristili su lobanju pronađenu u pećini Petralona

  • 0

Grčki antropolozi koristili su tehniku rekonstrukcije lica da pokažu kako je mogao da izgleda Homo heidelbergensis ili hajldelberški čovek, jedan od predaka homosapijensa, za koga se veruje da je živeo pre između 700.000 i 200.000 godina, piše Sci News.

Hajdelberški čovek je izumrla vrsta roda Homo poznata po fosilima otkrivenim u Africi, Evropi i moguće Aziji. Ova vrsta imala je veoma velike obrve i pljosnatije lice od ranijih ljudskih predaka. Smatra se da je to prva vrsta koja je živela u hladnijim predelima, pa je imala nisko i široko telo, što je verovatno adaptacija potrebna za očuvanje temperature, navodi Sci News.

Ova vrsta prva je imala stalna skloništa, koja je pravila od drveta i stena. Bili su i prvi lovci na velike životinje.

Ime su dobili jer je prva vilica pronađena blizu Hajdelberga u Nemačkoj 1907. Dugo su smatrani samo podvrstom vrste Homo erectus, ali je kasnije, krajem 20. veka, zahvaljujući otkrivenim fosilima otkriveno da su ipak posebna vsta.

Lobanja iz Petralone Prikaz lobanje iz Petralone Foto: UWE ANSPACH / AFP / Profimedia

Da bi rekonstruisali lik hajdelberškog čoveka, Kristina Papageorgopulo i njene kolege sa Trakijskog univerziteta Demokrit koristili su lobanju pronađenu u pećini Petralona, u Grčkoj, 1960.

- Lobanja iz Petralone je najkompletnije anatomski očuvan ljudski fosil iz srednjeg pleistocena i jedno je od ključnih paleoantropoloških otkrića u Evropi – naveli su istraživači.

Procena je da je lobanja pripadala muškarcu ne starijem od 25 godina. Za rekonstrukciju lica koristili su 3D skeniranje i postojeće tehnike. Rad je objavljen u Journal of Archaeological Science: Reports.

(Telegraf Nauka)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Nauka Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>