Problemi sa podacima koje šalje svemirska letelica Vojadžer 1: Danas se očekuje potvrda istorijskog uspeha

Vreme čitanja: oko 3 min.

Foto: NASA / UPI / Profimedia

Tim misije Vojadžer 1 postao je svestan još 14. novembra da je svemirska letelica prestala da šalje naučne podatke nakon što se antena Mreže za duboki svemir (DSN) NASA u Kanberi zaključala na letelicu i primila noseći signa, koji se koristi za prenos podataka, ali bez ikakvih podataka. Ovo je objavila američka svemirska agencija NASA u danu kad je Vojadžer 1 postigao još jedan istorijski uspeh – udaljen je od Zemlje jedan svetlosni dan.

Inženjeri rade na utvrđivanju uzroka problema i narednih koraka. Iako letelica trenutno ne šalje inženjerske niti naučne podatke, tim će ipak danas, 19. novembra, moći da potvrdi da ona radi na udaljenosti od jednog svetlosnog dana od Zemlje, odnosno na oko 25,9 milijardi kilometara, koristeći noseći signal i proračune putanje.

Prisustvo nosećeg signala znači da računar za kontrolu položaja i artikulacije letelice Vojadžer 1 obavlja svoj posao kako bi letelica ostala usmerena ka Zemlji, kao i da njena antena i oprema za emitovanje i dalje rade. Izostanak podataka ukazuje na to da je problem u računaru na letelici zaduženom za prikupljanje podataka iz različitih podsistema letelice, uključujući naučne instrumente, i njihovo pretvaranje u odgovarajući format za slanje na Zemlju.

Analiza problema na obe letelice Vojadžer, čak i onih manjih, dugotrajan je proces zbog udaljenosti sondi od Zemlje. Radio-talasu, koji predstavlja oblik nevidljive svetlosti, potrebno je 24 sata da stigne do sonde, a svakom signalu koji ona pošalje potrebno je 24 sata da stigne do Zemlje, navodi NASA. Zbog toga otkrivanje uzroka problema može trajati nedeljama ili duže.

Sličan problem i 2023.

Vojadžer 1 je 2023. godine imao sličan scenario u kojem su kontrolori na Zemlji primali noseći signal, ali ne i podatke sa letelice. Taj problem je izazvao jedan od računara na letelici, a iskustvo koje je inženjerski tim misije stekao u rešavanju tog ranijeg problema sada usmerava njihov pristup trenutnom problemu.

Tim trenutno istražuje da li postoji bilo kakva veza između sadašnjeg problema i kratkog prekida komunikacije koji je Vojadžer 1 imao u oktobru, kada je misija izgubila svaki kontakt sa letelicom na oko 48 sati. Letelica je sama ponovo uspostavila komunikaciju i radila je normalno do 14. novembra.

Foto: Shutterstock/joshimerbin

Lansirani 1977. godine, Vojadžeri su već trajali duže i pružili daleko više naučnih saznanja nego što je iko smatrao mogućim. U misiji očekuju da će na kraju izgubiti obe letelice usled nerešivih inženjerskih problema, ali takođe planiraju da učine sve što mogu kako bi one nastavile da rade i šalju naučne podatke što je duže moguće.

NASA i tim misije obeležiće istorijsku prekretnicu od jednog svetlosnog dana čim misija primi signal letelice. Inženjeri misije znaju udaljenost sonde od Zemlje na osnovu modela putanje zasnovanih na višegodišnjim merenjima. Osim toga, letelica se udaljava od Zemlje konstantnom brzinom po poznatoj putanji i nema načina da promeni svoju brzinu.

Istorijski let dve sonde

Sonda Vojadžer 2 lansirana je 20. avgusta 1977, a Vojadžer 1 nešto kasnije – 5. septembra 1977. Vojadžer 1 je napustio Sunčev sistem 25. avgusta 2012, a 5. novembra 2019. to je učinio i Vojadžer 2.

Laboratorija za mlazni pogon agencije NASA, koja upravlja ovom misijom, pažljivo isključuje instrumente po potrebi, a nedavno je na obema letelicama sprovela proceduru „Veliki prasak“ kako bi što bolje preraspodelila napajanje. Cilj je da se što duže izvuče maksimum naučnih podataka iz obe letelice, jedinih međuzvezdanih glasnika koje imamo.

Stručnjaci često govore da se sonde Vojadžer 1 i Vojadžer 2 sada nalaze „na neprijateljskoj teritoriji“ i da u „međuzvezdanom prostoru izbegavaju metke“.

Obe letelice nose kroz svemir takozvanu „zlatnu ploču“. Na njoj su snimci sa Zemlje, od zvukova životinja i muzike iz različitih epoha do poruka za vanzemaljce na 59 jezika. Jedan od tih jezika je i srpski, a poruka koju je izgovorio Milan Smiljanić glasi: „Želimo vam sve najlepše sa naše planete“.

(Telegraf Nauka/NASA)