Skriveno blago Pompeje: Novi uvid u rimski vojni sistem i moćne elite Rimskog carstva

T. B.
Vreme čitanja: oko 3 min.

Otkriće u Pompeji razotkriva nepoznatu imperijalnu poziciju i osvetljava mrežu moći u doba Oktavijana Avgusta

Foto: Independent Photo Agency Srl / Alamy / Alamy / Profimedia

Radovi na stvaranju funkcionalne vazdušne komore za uklanjanje vlage iz podzemnih prostora zgrade San Paolino, novog sedišta biblioteke Arheološkog parka Pompeja, rezultirali su senzacionalnim otkrićem. Tokom tih radova, slučajno je pronađena grobnica važnog vojnog zvaničnika iz perioda Oktavijana Avgusta, čiji natpis pruža nove informacije o rimskom vojnom sistemu i društvenoj organizaciji između 1. veka pre nove ere i 1. veka nove ere, piše Arkeonews.

Natpis na grobnici otkriva detalje o vojnoj karijeri Numerija Agrestina, visokog rimskog oficira koji je služio pod Avgustom tokom poslednjih ratova za osvajanje Iberijskog poluostrva. Ovaj vojni zvaničnik je, nakon briljantne vojne karijere, proveo svoje penzionerske dane u Pompeji, gradu poznatom po svojoj prirodnoj lepoti i prelepim pogledima na Napuljski zaliv.

– Otkriće nam daje jedinstven uvid u društveni i politički život elite iz doba Rimskog carstva. Numerijeva priča je simbol preplitanja vojnih postignuća i društvenog priznanja. – objašnjava Gabrijel Zaktrigel, direktor Arheološkog parka Pompeja.

Grobnica je bila polukružna, poznata kao "schola". Schola se odnosi na grobnicu ili mauzolej koji je često bio namenjen za određenu grupu ili porodicu. Ove grobnice su često bile raskošno ukrašene i korišćene za memorijalne ceremonije i komemoracije. Ova konkretno je sa klupom od vulkanskog tufa sa terminalima u obliku lavljih šapa. Natpis je bio vešto uklesan pravilnim slovima i sačuvan sa tragovima originalne crvene boje. Iako je grobnica bila stara i zapuštena kada se desila erupcija Vezuva 79. godine n.e., natpis je ostao čitljiv, pružajući dragocene informacije arheolozima.

Na poleđini klupe natpis je otkrio identitet pokojnika, izazivajući više od jednog iznenađenja.

Foto: Independent Photo Agency Srl / Alamy / Alamy / Profimedia

N(umerius) AGRESTINUS N(umerius) F(ilius) EQUITUS PULCHER TRIB(unus) MIL(itum) PRAEF(ectus) AUTRYGON(um) PRAEF(ectus) FABR(um) II D(uum)V(irus) I(ure) D(icundo) ITER(um) LOCUS SEPULTURAE DATUS D(ecreto) D(ecurionum)

Prema prevodu Numerije Agrestin je bio vojni tribun, prefekt Autrigona, prefekt inženjera, i dvaput duumvir sa jurisdikcijom u Pompeji. Grobnica je dodeljena dekretom gradskog veća, stoji u natpisu, što dodatno naglašava njegov značaj u rimskoj društvenoj hijerarhiji.

Jedan od najzanimljivijih aspekata otkrića je spominjanje titule "Praefectus Autrygonum". Autrigoni su bili narod sa severa Iberijskog poluostrva, regija koja je bila poprište Avgustovih Kantabrijskih ratova, između 29. i 19. godine p.n.e. Ovaj natpis pruža novi pogled na organizaciju rimske moći tokom tranzicije sa republikanskog na imperijalni model.

– Otkrivena mreža moći povezuje elite carstva koje su bile pozvane da se angažuju u konfliktima, uz obećanja ekonomskih nagrada i društvenog prestiža – objašnjava Zaktrigel.

Foto: Independent Photo Agency Srl / Alamy / Alamy / Profimedia

Numerijeva priča se ne završava samo sa njegovom službom. Njegova supruga Veja Barhila podigla je cilindrični spomenik za njih dvoje u nekropoli Porta Nocera. Kasnije je Veće dekura odlučilo da mu oda počast spomenikom na javnom zemljištu, što dodatno potvrđuje njegovu važnost i priznanje koje je stekao.

Otkriće ove grobnice ne samo da pruža nove informacije o rimskom vojnom i društvenom sistemu, već i simbolizuje važnost arheoloških istraživanja u otkrivanju istorije koja je bila zakopana vekovima. Pompeja, sa svojom bogatom istorijom i slojevima prošlosti, nastavlja da bude izvor fascinantnih otkrića koja obogaćuju naše razumevanje Rimskog carstva.

– Neočekivano otkriće ovog spomenika je još jedan primer kako su u Pompeji, zaštita, istraživanje i unapređenje usko povezani - zaključuje Zaktrigel.

(Telegraf Nauka / Arkeonews)