
Uživo Atina osvojila Mesec? Letelica je na lunarnoj površini, ali...
Svemirska letelica Atina, sonda privatne kompanije Intuitiv mašin, nalazi se na površini Meseca, ali se još ne zna da li je sletanje bilo uspešno i da li iz njega izašla neoštećena. Ako se uspešno završi, Atina će postati druga američka letelica koja se spustila na lunarnu površinu ove nedelje, a treća u poslednjih nešto više od godinu dana.
Cilj Atine (IM-2) je lokacija bliža južnom polu Zemljinog satelita nego što bilo koja druga na koju su do sada sletele sonde.
20.01 - „Ne znamo još“
Direktor kompanije Intuitiv mašins Stiv Altemus stigao je na žurku kraj komandnog centra, gde je nekoliko stotina ljudi.
- Trudimo se da otkrijemo tačno gde smo. Atina je koristila manevre za navigaciju, morala je da izbegne stene veličine kugle za kuglanje - rekao je on, a prenosi CNN.
Letelica je netaknuta, dodao je, šalje podatke, proizvodi energiju, mada ne dovoljno, zbog čega se i gase delovi letelice da bi se energija sačuvala.
- Prioritet je da dobijemo sliku naše rotacije i lokacije na površini da bismo znali kako dalje da nastavimo misiju. Gde je letelica? Kako izgleda? Gde su okrenute antene? Šta možemo da uradimo? Ne znam još - rekao je on.
19.01 - Počela žurka u komandnom centru
Džejd Marsantel objavila je da je počela žurka za zaposlene i da mogu da pauziraju i pojedu roštilj. Nema velike proslave, javlja CNN, što je drugačija atmosfera nego u nedelju u kompaniji Fajerflaj.
- Sleteli smo, imamo informacije da letelica ima energije i pokušavamo da saznamo ostalo - rekao je Kam Gafarijan, suosnivač kompanije Intuitiv mašins.
18.53 - Na površini je, ali...
Atina je na površini Meseca i u komandnom centru isključuju neke sisteme na njoj. Još ne znaju da li je iz sletanja letelica izašla neoštećena, a prenos iz Komandnog centra je završen.
- Atina je na površini Meseca. Komuniciramo sa letelicom - rekao je Džoš Maršal iz Intuitiv mašins.
- Generišemo solarnu energiju. Možemo da komuniciramo preko kontrola, radija, još procenjujemo orijentaciju - rekao je Tim Krejn iz Intuitiv mašins.
18.41 - Situacija napeta
Situacija u Komandnom centru Nova je napeta. Gužva je velika, svi gledaju u ekrane i podatke koji stižu.
18.37 - Motor prestao da radi
Motor je prestao da radi, kažu u komandnom centru, ali još se ne zna da li je sletanje uspelo.
18.34 - Motor i dalje radi
Motor letelice Atina i dalje radi. Objavljene su i prve fotografije sletanja.

18.32 - Terminalno sletanje
Atina bi trebalo uskoro da upali motor i započne "terminalno sletanje". Jedan radio je izgubio signal, jedan i dalje radi. Podaci su dobri, ali u komandnom centru vlada nervoza. I dalje se procenjuju uslovi sletanja.
18.31 - Vertikalno sletanje
Atina izvodi vertikalno sletanje, pa je zbog toga napravila manevar kojim je promenila položaj. I dalje se održava na visini od 5 kilometara, brzina varira od 2 do 50 kilometara na sat.
18.27 - Približila se
Atina ima "zdravu telemetriju", kažu iz komandne sobe. U ovom trenutku Atina sama pilotira, ali inženjeri mogu da intervenišu. Približila se mestu sletanja, sad je na visini od 5 kilometara.
Trenutna administratorka NASA Dženet Petro rekla je da je "svemir veoma, veoma težak".
- Uslovi su veoma teški jer nema atmosfere, prašina se diže prilikom sletanja, pa je teško sve uraditi kako treba - rekla je ona.
18.24 - Potpuno usporavanje
Letelica se kreće brzinom od 5,2 kilometra na sat, potisnici su i dalje uključeni, a visina opada - sad je na 8 kilometara.
18.15 - Paljenje potisnika
Atina na visini od 10 km pali potisnike (akcija se zove Power Descent Initiation) kako bi usporila pre konačnog pokušaja sletanja. Biće uključeni 15 sekundi i visina će se malo podići, trenutno na 16 kilometara.
18.14 - I Grejsi na Atini
Među 11 instrumenata na Atini je i Grejsi, dron od 76,2 centimetra. Osmišljena je tako da može da izvede nekoliko kratkih letova, a naučnici se nadaju da će uspeti da pređe oko 2 kilometra, najavila je NASA.
18.09 - Još 12 kilometara
Atina je 12 kilometara iznad površine Meseca. Tek za 2 kilometra započeće sa značajnim usporavanjem. Svemirska letelica do sada je preletela 700.000 kilomtara. Iako je Mesec udaljen od Zemlje 384.400 km, ona je išla malo dužim putem i pravila je više krugova.
18.04 - Sletanje za 12 minuta
Za 12 minuta počeće konačno sletanje Atine na lunarnu površinu.
CIlj sonde je plato u oblasti južnog pola. Geografske karakteristike čine ovaj prostorom "zone Zlatokose za sunčevu svetlost", rekla je Niki Foks, saradnik administratora Direktorata za naučne misije NASA. Dok su druge oblasti stalno u senci, gde su temperature ekstremno niske i sve je zamrznuto, Atina će tokom najverovatnije desetodnevne misije imati jasan pogled na Zemlju, što će omogućiti komunikaciju.
17.59 - Tri rovera u sondi
„Atina“ u sebi ima 11 instrumenata, a među njima su čak tri rovera, što je rekord.
Rover MAPP razvila je kompanija iz Kolorada Lunar autpost. On je veličine kofera koji može da se unese u avion i započeće svoje lutanje lunarnom površinom 6 sati nakon sletanja.
Rover AstroAnt je robot veličine kutije šibica sa magnetnim točkovima i on će se kretati po roveru MAPP i proveravaće da li on funkcioniše kako treba.
Pet dana nakon sletanja, ako sve bude kako treba, iz Atine će izaći i rover Jaoki, dvotočkaš koji je razvila japanska kompanija Dajmon. On je težak svega 1 kilogram i mogao bi da stane na dlan.
17.40 - Počeo prenos sletanja
Američka agencija NASA prenosi sletanje na svom kanalu i Jutjubu, a možete ga pogledati i na početku našeg teksta.
17.25 - Stvaraju istoriju
- Čast mi je da služim ovim radnicima koji stvaraju istoriju. Veoma sam uzbuđen što smo ponovo ovde. Ovo je žurka za IM-2 jer to radimo ponovo - rekla je Džejd Marsantel, jedna od šefica u kompaniji Intuitiv mašins.
17.23 - Dve sonde iz Teksasa
Dve različite sonde koje su napravile kompanije iz Teksasa radiće na Mesecu istovremeno. Fajerflaj iz Ostina spustila je letelicu Blu Ghost (Plavi duh) u nedelju, a Intuitiv mašins iz Hjustona sada pokušava da spusti Atinu.
„Atina“ je druga letelica kompanije Intuitiv mašins koja će pokušati sletanje na Mesec. „Odisej“ (IM-1) uspeo je u tome 22. februara 2024, kada je postao prva privatna letelica na lunarnoj površini i prva američka sonda koja se sputila na Zemljin satelit posle 1972. i kraja misije Apolo.
Ukupno pet zemalja – SSSR, SAD, Kina, Indija i Japan - do sada je spustilo letelicu na Mesec. Međutim, iako su prve uspele u tome, Amerika i Rusija taj poduhvat nisu ponovile od sedamdesetih godina. Kada je reč o južnom polu, u taj region uspešno se do sada spustila samo indijska letelica Vikram, deo misije Čandrajan-3, u avgustu 2023.
(Telegraf Nauka)
Video: Euklidove slike svemira
Nauka Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.
Uros
Nasa..nauka vjeronauka za budale Agenda 2030 gazi do nestanka..
Podelite komentar
Мирче
Da pratimo sendvicare na mesec na bar dana
Podelite komentar