Strašne prognoze naučnika: Gospodari leda na ivici opstanka, ovo je njihova poslednja šansa

Severni ledeni okean doseže rekordne temperature, smanjujući ključne platforme morskog leda koje medvedi koriste za lov na foke, što dovodi do izolacije, nestašice hrane i, u konačnici, gladovanja...

Nova studija otkriva da klimatske promene pokreću genetske promene kod polarnih medveda u severnom Atlantiku. Prema istraživanju koje prenosi Daily Mail, naučnici su otkrili snažnu vezu između porasta temperature na jugoistoku Grenlanda i promena u DNK polarnih medveda.

Preporučujemo

Ove genetske promene potencijalno im omogućuju bolje prilagođavanje na više temperature uzrokovane globalnim otopljavanjem. Iako ovo pruža tračak nade, stručnjaci upozoravaju da je borba za njihov opstanak daleko od gotove.

Autorka studije, Alis Goden, naučnica za okolinu sa Univerziteta East Anglia, izjavila je da ovo otkriće nudi određenu "nadu" za polarne medvede, ali je naglasila da se napori za ograničavanje globalnog porasta temperature moraju da se nastave.

"I dalje moramo da činimo sve što je u našoj moći kako bismo smanjili globalne emisije ugljenika i usporili porast temperature", rekla je.

Foto: Shuttertsock

Uprkos ovim znakovima prilagođavanja, predviđanja ostaju sumorna. Naučnici procenjuju da će više od dve trećine polarnih medveda izumreti do 2050. godine, s potpunim izumiranjem predviđenim do kraja ovog veka. Severni ledeni okean doseže rekordne temperature, smanjujući ključne platforme morskog leda koje medvedi koriste za lov na fotke, što dovodi do izolacije, nestašice hrane i, u konačnici, gladovanja.

Istraživanje, objavljeno u časopisu Mobile DNA, analiziralo je uzorke krvi polarnih medveda s dve lokacije na Grenlandu - jedne na hladnijem severoistoku i druge na znatno toplijem jugoistoku.

Cilj je bio uporediti aktivnost takozvanih "pokretnih gena" - DNK sekvenci koje se mogu premeštati s jedne lokacije na genomu na drugu. Ovo kretanje može menjati funkciju gena, uključivati ih ili isključivati, što dovodi do promena u osobinama organizma.

"Pokretni geni su molekule RNK koje se neprestano kopiraju i slobodno kreću genomom. Verovatnije je da će to činiti kada je životinja pod stresom, u ovom slučaju zbog vrućine ili gladi", objasnila je Goden. Iako postoji rizik od štetnih mutacija, verovatno je da bi ćelije takve greške popravile pre nego što se prenesu na buduće generacije.

Kako se medvedi prilagođavaju?

Kao što se i očekivalo, aktivnost pokretnih gena bila je značajno veća kod medveda u toplijem jugoistočnom području. Čini se da se ova populacija prirodno prilagođava za preživljavanje u sve izazovnijim uslovima gdje su temperature više, a ledeni pokrivač fragmentiran.

Utvrđeno je da se geni povezani sa stresom od vrućine, starenjem i metabolizmom ponašaju drugačije u jugoistočnoj populaciji. Promene su takođe pronađene u ekspresiji gena povezanih s preradom masti, što je ključno za sisare kada je hrana oskudna. To bi moglo značiti da se jugoistočni medvedi polako prilagođavaju na ishranu koja više uključuje biljke dostupne u toplijim krajevima, za razliku od ishrane severnih populacija koja se gotovo isključivo temelji na masnim fokama.

Gubitak leda zbog klimatskih promena jednako utiče na sposobnost polarnih medveda da se hrane i prežive. Medvedima su neophodne ledene platforme kako bi došli do svog glavnog plena, prstenastih i bradatih foka.

Arktički morski led se leti smanjuje, a zimi ponovno stvara. Međutim, Arktik se zagrejava dvostruko brže od ostatka sveta, što znači da se leti led otapa u većoj meri i tanji je.

U kasnu jesen i zimu, majke s mladuncima borave u brlozima na kopnu ili ledu. U proljeće izlaze s mladima kako bi lovili foke s plutajućih santi. Jednostavno rečeno, ako nema dovoljno morskog leda, foke nemaju gde da odmaraju, a medvedi ne mogu loviti.

Sve u svemu, studija pruža dodatne dokaze da se različite grupe medveda genetski menjaju različitim brzinama, što se čini povezanim s njihovom specifičnom okolinom. Razumevanje ovih promena ključno je za usmeravanje budućih napora u očuvanju i utvrđivanje koje su populacije najugroženije.

(Telegraf.rs/24 sata)