Preminuo Dejvid Baltimor

A. I.
A. I.    ≫   
Čitanje: oko 2 min.
  • 0

Dejvid Baltimor, biolog koji je 1975. osvojio Nobelovu nagradu za zapanjujuće otkriće koje je, činilo se, uzdrmalo temelje tada mlade oblasti molekularne biologije, preminuo je u subotu u svom domu u Vuds Holu, u Masačusetsu. Imao je 87 godina.

Uzrok smrti bile su komplikacije nekoliko vrsta raka, izjavila je njegova supruga Alis Huang, a preneo Njujork tajms.

Dr Baltimor je imao samo 37 godina kada je došao do svog otkrića ovenčanog Nobelom, oborivši ono što se nazivalo centralnom dogmom, koja je tvrdila da informacije u ćelijama teku samo u jednom smeru - od DNK do RNK i sinteze proteina. Dr Baltimor je pokazao da informacije mogu teći i u suprotnom smeru, od RNK do DNK. Ključ je bio u pronalaženju virusnog enzima, nazvanog transkriptaza, koji je obrnuo taj proces.

Otkriće je dovelo do razumevanja retrovirusa i virusa, uključujući i HIV, koji koriste ovaj enzim. Danas se genske terapije sa oslabljenim retrovirusima koriste za ubacivanje dobrih gena u DNK pacijenata kako bi se ispravile genetske bolesti.

Poštovali su ga i zavideli su mu, slavili su ga i napadali, a dr Baltimor je proveo veći deo svog života „pod svetlima naučne pozornice“, kao jedna od najznačajnijih ličnosti moderne biologije. Bio je predsednik dva vodeća univerziteta i jedan od prvih zagovornika istraživanja side; takođe se borio protiv, kako se ispostavilo, nameštenih optužbi za prevaru u medijski veoma propraćenom slučaju koji je trajao deceniju, počevši od 1980-ih, a koji je uključivao optužbe da je istraživač u njegovoj laboratoriji lažno prikazao podatke.

Dejvid Baltimor je rođen 7. marta 1938. na Menhetnu, kao sin Ričarda i Gertrurde (Lipšic) Baltimor.

Profesorskom timu Masačusetskog tehnološkog instituta (MIT) pridružio se 1968. Dve godine kasnije, započeo je rad koji će mu doneti Nobelovu nagradu.

- Većinu nas mladih profesora na MIT-u smatrali su arogantnim. Dejvid se uklapao u tu kulturu takmičarske inteligencije. Bio je najpametniji od svih - rekao je njegov prijatelj Dejvid Botstajn, bivši profesor sa Prinstona, za Njujork tajms.

(Telegraf Nauka/The New York Times)

Video: Projekat o osnaživanju Romkinja iz Srbije uzor evropske naučne zajednice, osvojio Grand Prize

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Nauka Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>