
Strah i imunosistem imaju neočekivanu i dosad nepoznatu vezu: Psihodelici mogu da pomognu u lečenju
Strah i imunosistem imaju neočekivanu i dosad nepoznatu vezu. To je pokazala studija istraživača iz Opšte bolnice Masačusetsa i Brigama (Mass General Brigham).
Naučnici su utvrdili da imunosistem ili imunološki sistem može da utiče na stres i strah tako što menja način na koji moždane ćelije komuniciraju. Oni su pokazali i da psihodelici mogu da targetiraju ove neuroimune interakcije i smanje strah izazvan stresom u prekliničkim modelima, kao i ljudskom tkivu, saopštio je Mass General Brigham.
Rezultati studije objavljeni su u žurnalu Nature.
- Naša studija pokazuje kako psihodelici mogu da urade više od puke promene percepcije, mogu da pomognu u ublažavanju upale i da resetuju interakcije između mozga i imunosistema. Ovo bi moglo preoblikovati način na koji razmišljamo o lečenju upalnih poremećaja i stanja poput anksioznosti i depresije – rekao je dr Majkl Viler sa Instituta za imunologiju i upalu Džin Lej.
Prethodna istraživanja su pokazala da imuni signali mogu podstaći razvoj neuropsihijatrijskih bolesti kao što je veliki depresija. Međutim, načini na koje specifični imuni mehanizmi takođe mogu uticati na ponašanja usled hroničnog stresa ili MDD-a ostali su nejasni.
Koristeći model hroničnog stresa na miševima, istraživači su utvrdili da je pojačana međusobna komunikacija između ćelija u amigdali ili centru za strah u mozgu, pojačala ponašanja izazvana strahom, povećala signale upale i aktivirala neurone u amigdali koji promovišu strah, navodi se u saopštenju.
Tretiranje miševa pod stresom psilocibinom i MDMA sprečilo je nakupljanje monocita u mozgu i smanjilo ponašanja izazvana strahom.
- Ne kažemo da su psihodelici univerzalni lek za upalne bolesti ili bilo koje drugo zdravstveno stanje. Ali vidimo dokaze da psihodelici imaju neke koristi specifične za tkivo i da bi učenje više o njima moglo otvoriti potpuno nove mogućnosti za lečenje - rekao je Viler.
(Telegraf Nauka/Mass General Brigham)
Video: Razgovor sa Gregom Gejdžom, čovekom koji zna kako naš mozak radi
Nauka Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.