• 0

Vreme čitanja: oko 2 min.

U kom uzrastu smo najsrećniji? Psiholozi ispitivali 460.902 ljudi i misle da imaju odgovor

Vreme čitanja: oko 2 min.

Tim istraživača iz Nemačke i Švajcarske fokusirao se na tri centralne komponente subjektivnog osećaja blagostanja

  • 0
Sreća, generacije, zadovoljstvo životom, psihologija Foto: Louis-Paul st-onge Louis / Alamy / Alamy / Profimedia

U kom uzrastu su ljudi najsrećniji? Ovo naizgled jednostavno pitanje je detaljno izučavano tokom proteklih decenija, ali je dugo delovalo da je odgovor nemoguće dati. Tim naučnika iz Nemačke i Švajcarske pokušao je da to uradi u studiji objavljenoj u žurnalu Psychological Bulletin, a rezultate su zasnovali na dugotrajnom proučavanju 460.902 osobe, saopštio je Univerzitet Rur iz Bohuma, a preneo ScienceDaily.

- Fokusirali smo se na promene u tri centralne komponente subjektivnog osećaja blagostanja, a to su zadovoljstvo životom, pozitivna emotivna stanja i negativna emotivna stanja – rekla je prof. Suzan Biker, koja je ovaj rad započela dok je bila na na Univerzitetu Rur u Bohumu, a nastavila kada je prešla na Nemački sportski univerzitet u Kelnu.

Naučnici su proučavali subjektivni osećaj blagostanja tokom celog života na uzorcima 443 studije sa ukupno 460.902 učesnika. Otkriveno je da zadovoljstvo životom opada između 9. i 16. godine, a onda se blago povećava do 70. i ponovo pada do 96. godine. Pozitivna emotivna stanja pokazuju generalno opadanje između 9. i 94. rođendana, dok se negativna emotivna stanja kolebaju između 9. i 22. godine, a onda padaju do 60. i skaču posle toga. Autori su identifikovali veće medijalne promene u pozitivnim i negativnim emotivnim stanjima nego u zadovoljstvu životom.

- Ukupno gledano, studija pokazuje pozitivan trend tokom velikog dela života, ako gledamo zadovoljstvo životom i negativna emotivna stanja – rekla je Suzan Biker.

Istraživači smatraju da za opadanje kada je reč o zadovoljstvu životom između 9. i 16. godine krive promene na telu koje se tad dešavaju, kao i društveni život u pubertetu. Zadovoljstvo raste posle toga. Pozitivna osećanja opadaju od detinjstva do starijeg doba. U poznim godinama sve komponente su gore.

- Razlog za to je verovatno povezan sa činjenicom da se kod veoma starih ljudi fizičko stanje i zdravlje pogoršavaju, a društveni kontakti smanjuju i zbog smrti vršnjaka – rekla je Bikerova.

(Telegraf Nauka/ScienceDaily)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Nauka Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>