Naučnici prvi put uspeli da detektuju „otiske prstiju“ horizonta događaja crne rupe

   
Čitanje: oko 3 min.
  • 0

Naučnici su po prvi put detektovali „otiske prstiju“ horizonta događaja crne rupe – granice u prostor-vremenu sa koje ništa ne može da pobegne. Otkriće je napravljeno proučavanjem nabora u prostor-vremenu zvanih gravitacioni talasi, koji su nastali kada su se dve crne rupe silovito sudarile, piše Phys.org.

Horizont događaja crne rupe poznat je kao „tačka bez povratka“ jer čak ni svetlost ne može da izbegne da bude progutana. Zbog toga je bilo neverovatno teško saznati bilo šta o njima.

Međutim, postoji jedan događaj takvog kataklizmičnog nasilja koji bi mogao da pruži priliku da se baci pogled na ovaj ekstremni fenomen, a to je trenutak kada se dve crne rupe spoje u jednu.

Kada se dogodi ova kosmička spirala smrti, ona šalje gravitacione talase širom univerzuma, koje naučnici detektuju poslednjih deset godina.

Za novo istraživanje objavljeno u žurnalu Nature, međunarodni tim istraživača analizirao je podatke najjačeg gravitacionog talasa ikada zabeleženog, poznatog kao GW250114, koji je detektovala opservatorija LIGO u januaru 2025.

Izolujući poslednji nalet talasa – poznatih kao „direktni talasi“ – iz ovog spajanja crnih rupa, naučnici su rekli da su uspeli da izvuku informacije bliže horizontu događaja nego ikada ranije.

– Koncept horizonta crne rupe se obično pojavljuje u naučnoj fantastici. Ali sada smo zaista u mogućnosti da dodirnemo region oko horizonta pomoću gravitacionih podataka. Ponekad ne mogu da verujem da se ovo zaista dešava – rekao je za AFP glavni autor studije Siženg Ma sa Instituta za teorijsku fiziku Perimeter u Kanadi.

Poslednja faza spajanja dve crne rupe je poput kašike koja meša čašu vode, objasnio je Ma. Nastali vrtlog u prostoru stvara mreškanje gravitacionih talasa koji se kreću brzinom svetlosti u svim pravcima.

Ako ta metaforička kašika meša dovoljno blizu horizonta događaja crne rupe, „to nam nudi priliku da dešifrujemo fiziku oko tog regiona“, rekao je Ma.

Podržavajući opštu teoriju relativnosti, rezultati su „dokazali da je Ajnštajn ponovo bio u pravu“, dodao je on. Naučnici su naglasili da je potrebno više istraživanja kako bi se odgonetnulo šta se sve može saznati o horizontima događaja koristeći ovaj metod. Ali su detektovali informacije o tome kako crne rupe uvrću prostor oko sebe dok rotiraju – fenomen poznat kao „povlačenje inercijalnih okvira“.

– To je slično pritiskanju čaše na sto i njenom okretanju, tako da se stolnjak namotava oko nje – rekao je za AFP Maksimilijano Isi (Maximiliano Isi), astrofizičar za gravitacione talase sa Univerziteta Kolumbija.

U budućnosti, naučnici se nadaju da će pronaći znake sićušnih promena poznatih kao kvantne fluktuacije.

– Na taj način možemo zaista da istražimo ovaj region blizu horizonta kako bismo potražili novu fiziku – uključujući traženje odstupanja od opšte teorije relativnosti, rekao je Ma.

Eksperti koji nisu bili uključeni u studiju pozvali su na oprez.

Frančesko Sanino, italijanski teorijski fizičar koji proučava crne rupe, rekao je za AFP da je to „ubedljiva analiza“, ali da je moraju proveriti i drugi istraživači. Ipak, bilo je „upečatljivo“ to što su naučnici uspeli da pokažu da gravitacioni talasi nose „otiske prstiju“ horizonta događaja, rekao je on.

Astrofizičar Isi opisao je rad kao „intrigantan“.

– Uopštenije rečeno, razumevanje fizike crnih rupa i njihovih spajanja je važno jer bi moglo da rasvetli kako su prostor i vreme istkani zajedno na fundamentalnijem nivou – rekao je on za AFP.

Šon Mekvilijams, astrofizičar sa Univerziteta Zapadne Virdžinije, bio je skeptičan u pogledu toga da li je frekvencija gravitacionih talasa koju su naučnici analizirali zaista „diktirana“ horizontom događaja.

Iz tog razloga, „stvarni posmatrani signal nam zapravo ne govori ništa o horizontu ili drugim svojstvima koja su direktno povezana sa njim“, rekao je on za AFP.

Ma je rekao da Mekvilijamsova izjava „nije tačna“, sugerišući da je on pomešao dva različita aspekta u radu.

– Često postoji značajan otpor i kritika u ranim fazama promovisanja novog koncepta – rekao je on, dodajući da radi na novom radu kako bi „razjasnio ove zabune i moguća pogrešna tumačenja“.

(Telegraf Nauka/Phys.org/AFP)

Video: Intervju sa Edvardom Fergusonom

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Nauka Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>