Oliver šetao poljem kad je detektor počeo da pišti: Našao neverovatno blago – čak 934 srebrna denara
Arheolog amater Oliver Ridl šetao je poljem kraj Veselinga s detektorom metala u ruci kada je detektor počeo neprestano da pišti. Pomislio je da je imao sreće i da je našao nekoliko novčića. Međutim, kada je počeo da kopa, ispostavilo se da je otkrio pravo blago – 934 rimska denara od srebra.
On je odmah o otkriću obavestio Zavod za zaštitu arheoloških spomenika u Rajnskoj oblasti (LVR-ABR).
Kako je objavljeno, reč je o najvećem blagu iz vremena cara Hadrijana otkrivenom u Nemačkoj.
Sa ukupno 3,1 kilogramom srebra, ovaj nalaz predstavlja značajno bogatstvo, koje je verovatno namerno zakopano u drugoj četvrtini 2. veka. Osim naučnog značaja, nalaz treba istaći i zbog uzornog ponašanja pronalazača, a blago je izloženo u Pokrajinskom muzeju u Bonu, saopštio je LVR-ABR.
Oliver Ridl se veoma začudio kada je svojim detektorom otkrivao jedan za drugim srebrni novčić. Čak i nakon što je već izvadio 15 novčića, signali njegovog detektora nisu prestajali.
- Bilo mi je jasno da u zemlji leži nešto veće. Zato sam odmah obavestio Zavod – rekao je Ridl.
Nadležna ispostava Nidegen iz LVR-ABR-a reagovala je odmah i započela iskopavanja.
Najmlađi novčić iskovan je 124/125. godine nove ere, što znači da je blago očigledno skriveno u vreme cara Hadrijana (117–138).
- Ovo je najveće novčano blago iz tog perioda u Nemačkoj, a u svetu je peto po veličini – objasnio je dr Erih Klasen, pokrajinski arheolog i direktor LVR-ABR-a.
Međutim, većina novčića potiče iz vremena flavijevskih careva (69–96. n. e.). Najstariji potiče čak iz vremena Rimske republike i iskovan je 148. godine pre nove ere. Samim tim, bio je star više od 270 godina kada je blago zakopano – ali je i dalje bio važeći.
Verovatno je bogatstvo sakupljano oko 100. godine nove ere, ali je zakopano tek u hadrijanskom periodu.
- O motivima možemo, naravno, samo da nagađamo, ali je vrlo verovatno da je neko želeo da sačuva ovaj novac na sigurnom. Jer, banke tada još nisu postojale - kaže Klasen.
Pitanje je, međutim, zašto blago nikada nije izvađeno.
- Moguće je da je vlasnik ili vlasnica preminuo/la pre toga, a da nije uspeo/la da prenese saznanje o novčićima – rekao je on.
Zakopano blago iz Rimskog carstva ili iz drugih epoha nije retko. Međutim, malo blaga iz 2. veka je toliko obimno kao ovo iz Veselinga. Vrednost iz tog vremena je, međutim, teško proceniti. Polaznu tačku pruža plata rimskih legionara, koja je dobro poznata iz pisanih izvora.
- U to vreme, običan vojnik u legiji zarađivao je 300 denara godišnje. Od toga se, međutim, oko polovina odbijala za hranu i opremu. Legionar bi, dakle, morao da štedi sav svoj raspoloživi novac oko šest godina da bi sakupio veselinški nalaz - objašnjava dr Rahel Ote, naučna saradnica u LVR-ABR-u, koja je detaljno proučila novčiće.
Ko je tačno na kraju sakupio ovo značajno bogatstvo, ostaje nejasno. Moguće je da je ta osoba živela na jednom od rimskih poljoprivrednih dobara u okolini.
Ono što ovaj nalaz čini posebnim jeste i dobro obavljeno vađenje i dokumentacija.
- Gospodin Ridl se ponašao zaista uzorno – rekao je Erih Klasen. - Zahvaljujući njegovoj savesnosti, bili smo u mogućnosti da skriveni nalaz stručno i potpuno izvadimo.
- Privatna upotreba detektora metala može, ako se svi pridržavaju pravila, biti neverovatna podrška nauci, ali nažalost često imamo posla i sa takozvanim divljim iskopavanjima. Zato nas veoma raduje kada na našoj konferenciji možemo da predstavimo ovakav pozitivan primer – rekao je Sajmon Macerat, predsednik Zapadnonemačkog i južnonemačkog udruženja za istraživanje antike.
Nalaz Olivera Ridla je, u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti spomenika Severne Rajne-Vestfalije, sada vlasništvo pokrajine. Pošto se pronalazač ponašao u skladu sa pravilima, dobiće nagradu od nadležnog Ministarstva za zavičaj, komunalna pitanja, građevinarstvo i digitalizaciju pokrajine Severna Rajna-Vestfalija.
(Telegraf Nauka / LVR-ABR)
Video: Posetili smo „najstariju piramidu na svetu“
Nauka Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.